Medicinska marihuana u BiH: Dokazane prednosti i nova era liječenja

Time je kanabis zvanično premješten s liste zabranjenih opojnih droga u kategoriju strogo nadziranih supstanci, što otvara vrata njegovoj kontroliranoj medicinskoj upotrebi. Saša Magazinović, poslanik i predlagač ove inicijative, opisao je današnji potez kao kulminaciju višegodišnje borbe. Prisjetio se prve konferencije u Parlamentu, gdje su pacijenti sa suzama u očima svjedočili kako im je ulje kanabisa olakšalo patnje, te je izjavio da je „danas presretan” zbog dugo očekivane odluke. Istovremeno je upozorio da predstoji mukotrpan posao: „Najvažniji korak je napravljen, ali đavo je u detaljima,” napisao je Magazinović, naglašavajući da borba nije završena. Dok se stručnjaci i nadležne institucije spremaju razraditi kako će tačno izgledati primjena novog propisa, za građane se nameće ključno pitanje: koje su to dokazane medicinske prednosti marihuane zbog kojih je ova legalizacija i pokrenuta?

Dokazane medicinske prednosti kanabisa

• Laboratorijska provjera ulja kanabisa za medicinsku upotrebu. Stručnjaci ističu važnost kontrolisanog kvaliteta i doziranja u terapijskoj primjeni kanabisa.

Iako je javnost širom svijeta sklona kanabisu pripisivati gotovo čudotvorna ljekovita svojstva, naučna istraživanja pokazuju da su provjerene koristi ipak ograničene na nekoliko specifičnih oblasti. Obimna analiza preko 2.500 studija, objavljena nedavno u uglednom časopisu JAMA, zaključila je da snažni naučni dokazi postoje samo za mali broj medicinskih indikacija kanabisa. U tim slučajevima, terapijski efekti su toliko pouzdani da su i regulatorna tijela poput američke FDA odobrila upotrebu kanabinoidnih lijekova. U nastavku izdvajamo ključne dokazane prednosti medicinske marihuane potkrijepljene istraživanjima:

• Ublažavanje mučnine i povraćanja usljed hemoterapije: Preparati na bazi THC-a odavno su u upotrebi za onkološke pacijente kojima olakšavaju mučninu i povraćanje tokom kemoterapije. Ovaj efekat je među najčvršće dokumentovanim – još 1980-ih sintetizirani su lijekovi (poput dronabinola) koji imitiraju kanabis i značajno smanjuju hemoterapijske nuspojave. Za mnoge oboljele od raka, ta svojstva kanabisa predstavljaju razliku između nemogućnosti i uspješnog podnošenja terapije.
  
• Poboljšanje apetita i tjelesne težine kod teških bolesti: Kod pacijenata oboljelih od HIV/AIDS-a, agresivnih oblika raka i drugih iscrpljujućih bolesti, gubitak apetita i tjelesne mase može biti opasan po život. Kanabis tu pokazuje dokazanu korist – aktivne supstance iz marihuane podstiču apetit i smanjuju mučninu, što pomaže bolesnicima da održe nutritivni status. Upravo zbog toga, regulatorne agencije odobrile su lijekove na bazi kanabinoida za liječenje anoreksije kod AIDS-a i kancerogene kaheksije (sindroma prekomjernog gubitka težine kod karcinoma).
  
• Kontrola refraktornih epileptičnih napada: Jedan od najuvjerljivijih trijumfa medicinskog kanabisa zabilježen je kod teških oblika dječije epilepsije. Kod sindroma poput Dravetovog i Lennox-Gastautovog, gdje uobičajeni antiepileptici često zakažu, kanabidiol (CBD) – nepsihoaktivna komponenta kanabisa – može dramatično smanjiti učestalost napada. O tome svjedoče i odobreni lijekovi poput Epidiolexa (čisti CBD), koji je kroz stroga klinička ispitivanja dokazao efikasnost i sigurnost kod djece sa rezistentnom epilepsijom. Za mnoge porodice, ovo otkriće je promijenilo kvalitet života, pretvarajući nekad beznadežne slučajeve u stanja koja se mogu držati pod kontrolom.
  
• Ublažavanje spastičnosti i bolova kod multiple skleroze: Oboljeli od multiple skleroze (MS) često pate od izuzetno neugodnih mišićnih grčeva, ukočenosti i bolova zbog spastičnosti mišića. U više od dvadeset zemalja Evrope, kao i u Kanadi, u upotrebi je oralni sprej na bazi kanabisa (nabiksimols, poznat pod trgovačkim imenom Sativex), koji kombinacijom THC-a i CBD-a efikasno smanjuje spastičnost kod MS pacijenata rezistentnih na standardne terapije. Klinička ispitivanja i meta-analize potvrdile su da ovaj preparat pomaže dijelu pacijenata da povrate kontrolu nad pokretima i poboljšaju kvalitet života, što su prepoznale i zdravstvene agencije odobrivši njegovu primjenu na recept.
  

Navedene indikacije predstavljaju primjere gdje medicinska marihuana ima čvrstu uporišnu tačku u nauci. One objašnjavaju zašto su ljekari i pacijenti širom svijeta ustrajno tražili legalizaciju – i zašto je, konačno, i BiH krenula tim putem. Irfan Ribić, mladi glumac iz Sarajeva obolio od multiple skleroze, jedan je od onih koji su svjedočili transformativnoj moći kanabisovog ulja. “Uzmem ulje kanabisa i nemam više trnjenje, bol u glavi, nemam više spazam u rukama i zglobovima... stvari koje bih trebao osjećati kao normalan čovjek riješio sam za mjesec do dva,” prisjeća se Ribić svog iskustva, nakon što je pribjegao kanabisu u očajničkoj potrazi za lijekom. Zahvaljujući ulju kanabisa, gotovo nepokretan i djelimično slijep od bolesti, Ribić je uspio vratiti dio normalnog funkcioniranja. Ipak, uvijek naglašava da kanabis nije čudesni lijek za sve: rezultati se razlikuju od pacijenta do pacijenta i nije svima jednako od pomoći. „Neće kanabis svima isto pomoći... Ja nikad nisam rekao da trebamo izbaciti druge terapije, ali ako imate čovjeka koji kaže ‘želim da probam s ovim’, poenta je da mu država to omogući,” poručuje Ribić, koji je i pokrenuo inicijativu pod sloganom “Bolje ilegalno živ, nego legalno mrtav”. Njegov stav odražava balans nade i opreza koji je potreban kada govorimo o medicinskoj marihuani – priznajući njene dokazane prednosti, ali i granice tih efekata.

Granice naučnih dokaza i važnost opreza

Entuzijazam javnosti za kanabis kao lijek ponekad nadmašuje ono što istraživanja stvarno potvrđuju. Mnoge od najčešćih tegoba zbog kojih pacijenti posežu za marihuanom – hronični bol, anksioznost, nesanica – zapravo još uvijek nemaju dovoljno snažnu evidenciju koja bi podržala efikasnost kanabisa u njihovom liječenju. Primjera radi, iako više od polovine korisnika medicinske marihuane u svijetu navodi hronični bol kao razlog korištenja, najnovije kliničke smjernice ne preporučuju kanabis kao prvu liniju terapije za bol, zbog nedovoljno uvjerljivih dokaza. Jedan stručni pregled iz 2023. pronašao je određene koristi kanabinoida kod neuropatskog bola, ali uz čestu pojavu nuspojava. Drugim riječima, kanabis može pomoći nekim pacijentima protiv bolova, ali nije univerzalno djelotvoran niti bez rizika. Slično je i sa psihičkim tegobama – uprkos brojnim anegdotalnim izvještajima o ublažavanju simptoma PTSP-a ili anksioznosti, kontrolirana istraživanja još nisu dala jasan i konačan sud, pa liječnici upozoravaju da se na kanabis ne treba oslanjati kao primarni lijek za te poremećaje bez daljih dokaza.

Uz pitanja efikasnosti, legalizacija medicinske marihuane povlači i pitanja sigurnosti. Kanabis je generalno dobro podnošljiv u kontroliranim medicinskim dozama, ali nije posve bezopasan. Dugotrajna i nekontrolirana upotreba, naročito proizvoda s visokim udjelom THC-a, može dovesti do neželjenih posljedica. Istraživanja su pokazala da intenzivna konzumacija među adolescentima može povećati rizik od psihotičnih epizoda i anksioznih poremećaja. Također, oko 1 od 3 redovna korisnika kanabisa razvije određene znakove zavisnosti, odnosno poremećaja upotrebe kanabisa. Kardiovaskularni problemi su još jedno potencijalno upozorenje – velike dnevne doze ili inhaliranje jakog kanabisa mogu, prema nekim studijama, povisiti rizik od povišenog krvnog pritiska, pa čak i srčanog udara kod rizičnih grupa.

Zbog svega navedenog, stručnjaci naglašavaju da medicinska primjena kanabisa mora biti pod nadzorom ljekara. Legalizacija bi trebala omogućiti upravo to: kontroliranu dostupnost pripravaka poznatog sastava i čistoće, izdavanje na recept, te praćenje pacijenata. "Pacijenti zaslužuju iskren razgovor o tome šta nauka kaže, a šta ne, o kanabisu," ističe dr. Michael Hsu, autor spomenute JAMA analize. Zdravstveni radnici morat će procjenjivati omjer koristi i rizika za svakog pacijenta pojedinačno – baš kao i kod svakog drugog lijeka.

Globalni trend i perspektive za BiH

Bosna i Hercegovina ovom odlukom sustiže trend koji je sve izraženiji širom svijeta. Medicinska marihuana je već legalizirana (u različitom obimu) u desetinama zemalja – od Kanade i Izraela, do Njemačke, Italije, Hrvatske i mnogih drugih. Na globalnom nivou prepoznata je njena terapijska vrijednost: i Ujedinjene nacije su još 2020. zvanično reklasificirale kanabis kako bi priznale njegov medicinski značaj i olakšale dalja istraživanja u tom polju. U Sjedinjenim Državama, iako federalni zakon i dalje paradoksalno svrstava marihuanu među najstrože zabranjene supstance, medicinska upotreba je dozvoljena u 40 od 50 američkih saveznih država. Takav razvoj događaja potvrđuje da se stav međunarodne zajednice promijenio: kanabis više nije isključivo stigma ili predmet rata protiv droge, već i predmet intenzivnog medicinskog interesovanja.

Legalizacija u BiH stoga nije ulazak u nepoznato, već oslanjanje na iskustva drugih. Međutim, kao što je Magazinović upozorio, predstoji ozbiljan rad na implementaciji. To podrazumijeva usvajanje pravilnika i protokola koji će precizno regulisati ko, kako i pod kojim uslovima može uzgajati, proizvoditi, izdavati i koristiti medicinski kanabis. Biće potrebno edukovati ljekare i farmaceute o propisivanju kanabinoidnih terapija, osigurati kvalitetne dobavljače i spriječiti eventualne zloupotrebe. Dosadašnja iskustva susjednih zemalja mogu biti dragocjena: primjerice, Hrvatska je još 2015. legalizovala medicinsku upotrebu marihuane za oboljele od karcinoma, MS-a, AIDS-a i epilepsije, uz strogu kontrolu izdavanja u apotekama. Sjeverna Makedonija je razvila industriju proizvodnje ulja kanabisa za medicinske potrebe, dok je u Sloveniji i Njemačkoj pokrivenost troškova za pacijente riješena kroz zdravstveni sistem.

Za bh. pacijente koji su godinama čekali na ovaj trenutak, odluka Vijeća ministara donosi nadu da više neće morati birati između kršenja zakona i vlastitog života. "Konačno!" – napisao je Magazinović danas, zahvalivši svima koji su ustrajali do ove tačke. No, kako i on ističe, pravi posao tek počinje. Ako se đavo krije u detaljima, onda će upravo ti detalji – dobra regulativa, medicinski nadzor i dostupnost provjerenih preparata – odrediti hoće li legalizacija ispuniti svoj cilj. U idealnom scenariju, već tokom sljedeće godine oboljeli u BiH mogli bi na recept dobiti ulje kanabisa ili druge pripravke, legalno i sigurno, za indikacije gdje pomaže: da im ublaži bol, vrati apetit, smiri grčeve ili napade – ukratko, da im poboljša život. Oprezno optimistična poruka nauke glasi da marihuana nije čudotvorni lijek za sve, ali za neke jeste lijek koji čini čuda. Legalizacijom medicinskog kanabisa, ta čuda sada postaju dio stvarnosti i u Bosni i Hercegovini.